NaslovnaZanimljivostiKoliko znate o plastici?

Koliko znate o plastici?

8186
0
Vreme čitanja:7minuta

Posle mnogo priče o plastici i njenom štetnom uticaju bio bi red da naučimo nešto više o ovom materijalu. Kako je plastika nastala, koji sve tipovi postoje i po čemu se razlikuju, za šta se koriste i da li se mogu reciklirati. Pa, da počnemo.

Zašto baš „plastika“?

Naziv „plastika“ potiče od grčke reči „plastikos“ sa značenjem „imati sposobnost oblikovanja“. Plastika se sastoji od lanaca (polimera) nastalih povezivanjem pojedinačnih molekula bogatih ugljenikom (monomera). Monomeri mogu biti raznovrsni, ali je veoma bitan i način njihovog međusobnog povezivanja što značajno povećava raznovrsnost plastičnih materijala.

Poslednjih dvesta godina

Tokom istorije ljudi su tražili materijale koji će imati sposobnost da menjaju svoj oblik. Keramika i staklo se lako oblikuju, ali posle hlađenja su krti i teški.

Prvi plastični materijali bili su potpuno prirodni. Takav je šelak (eng. shellac), gel koji se i danas koristi za lakiranje drveta, pravljenje mastila, električne izolacije, premazivanje kože, ali i kao glazura na bombonama, žvakama, daje sjaj jabukama, a sastav je i novih gel-lakova za nokte. Pravi se od sekreta jedne azijske vrste tvrdokrilaca – Kerria lacca. Nakon parenja ženka luči sekret preko jaja da bi ih zaštitila, a ona pritom umire, tako da smola sadrži jaja i mrtve insekte. Lac insekti se danas komercijalno uzgajaju, prevashodno u Indiji, zarad proizvodnje dovoljne količine šelaka.

Smola koju sekretuje ženka Kerria lacca
Izvor: forestryimages.org

Od sredine 19. veka otkriveni su polusintetički materijali kao što su nitroceluloza ili celuloid (parkesin).

1907. godine otkriven je prvi potpuno sintetički plastični polimer, bakelit, glavni predstavnik fenolnih polimera (PF) čije lance grade fenol i formaldehid. Oblikuje se na visokim temperaturama, a kako se hladi otvrdne i postane otporan na temperaturu i elektricitet. Nastao je za potrebe električne izolacije koja je u to vreme bila u zamahu, a nije bilo dovoljno šelaka. Bakelit je bio čvrst materijal i koristio se za delove telefona, automobila, nameštaja, instrumenata, nakita, dugmadi, šahovskih figura… A onda je pokrenuo plastičnu revoluciju.

Iako otkriveni ranije, polistiren (PS) i polivinil hlorid (PVC) tek sada postaju popularni, a na scenu stupaju i novi polimeri – polietilen (1933), polietilen tereftalat (1941), polipropilen (1954).

Osamdesetih godina prošlog veka počinje upotreba aditiva koji plastičnim polimerima pružaju zaštitu od ultraljubičastog zračenja, plamena, kiselina, omogućavaju stabilizaciju temperature, snižavaju cenu zbog dobijanja na težini i dr. Tu spadaju i plastifikatori (npr. ftalati), boje, lubrikanti, antioksidansi, a spisak je prilično dugačak. Upravo neki od aditiva predstavljaju glavni razlog za brigu zbog sposobnosti odvajanja od polimera i uticaja koji ostvaruju po živi svet.

Gde stojimo danas – tipovi plastike i njihova primena

Osnovna podela plastičnih materijala je na termostabilne i termoplastične.

Termostabilna plastika se oblikuje samo jednom. Tokom proizvodnje pri hlađenju dolazi do hemijskih promena, tako da nakon hlađenja nastali predmeti nemaju sposobnost daljeg oblikovanja. Nastali predmeti su čvrsti, izdržljivi i imaju dug vek. Međutim, oni se ne mogu reciklirati hemijskim putem već samo mehanički tj. usitnjavanjem i degradacijom na početne komponente. (Ako vas zanima više o tome možete pročitati ovaj rad).  Ovde spadaju:

Poliuretan – izolacija u frižiderima, zamrzivačima i zgradama, punjenje u nameštaju, sedištima i airbag-u u automobilima, sunđeri, đonovi, sportska oprema, točkići na kolicima i rolerima i dr.

Izvor: tmbrs.com

Epoksi smole (poliepoksidi) – odličan adheziv, otporan na toplotu i hemikalije zbog čega se koristi u spajanju komponenti vozila i aviona. Nalazi se u zaštitnim omotačima za brojne predmete, bojama, izolatorima, transformatorima i dr.

Poliimid (PI) – veoma otporan materijal, lagan i fleksibilan, žuto-narandžaste boje. Koristi se za izolaciju kablova na svemirskim brodovima, kao filter u incineratorima, toplanama i cementarama, ulazi u sastav medicinskih katetera, stentova i dr.

Silikon (polisiloksan) – otporan na vodu i oksidaciju. Izdvaja se od ostalih plastičnih polimera po tome što ne sadrži ugljenik. Varira od tečne forme do smolaste. Koristi se kao lubrikant za povezivanje staklenih delova i pločica, zaštitu papira i drugih materijala od vode, ali i za izolaciju kablova i u plastičnoj hirurgiji.

Melamin (melamin formaldehid) – glavna upotreba u proizvodnji površinskih slojeva laminata i belih plastičnih tabli, činija, čaša…

 Urea-formaldehid – danas se kao i melamin uglavnom koristi kao adheziv za spajanje drvenih delova.

Vinil ester – nastaje reakcijom epoksi smola sa metakriličom kiselinom. Otporan na vodu, pa se nalazi u cevima i tenkovima za vodu. Predstavlja alternativu poliesteru i epoksidima.

Termoplastični materijali su svi polimeri koji se mogu zagrevati i oblikovati više puta. Ovde spadaju neki od nama najpoznatijih plastičnih materijala, ali i mnogi drugi o kojima možda nikad nismo razmišljali. Svi su 100% reciklabilni, ali reciklaža mnogih se ne isplati i jednostavnije je samo proizvesti nov predmet.

Plastični materijal čiji polimer se naziva polietilen-tereftalat. PET se u najvećoj meri koristi za proizvodnju poliesterskih vlakana u tekstilnoj industriji, a potom za proizvodnju flaša. Sam naziv nam govori da ovaj materijal u sebi sadrži ftalate (plastifikatore). Budući da oni mogu da se odvoje od polimera ne savetuje se višekratna upotreba PET pakovanja i flašica! Ovaj tip plastike se reciklira u najvećoj meri.

Polietilen velike gustine je jak i čvrst materijal sposoban da izdrži kontinualno zagrevanje na temperaturi do 110°C. Možda najbolji primer su čepovi. Takođe ulazi u sastav nekih vrsta zaštitnih odela (odela protiv opasnih materija), kanti, činija, igračaka, nameštaja, neprovidnih boca od omekšivača, vodovodnih i gasovodnih cevi. Takođe, ovaj materijal zahteva velike količine sirove nafte (1.75 kg za 1kg HDPE).

Gramofonske ploče od PVC-a.

Polivinil-hlorid može imati različitu rigidnost. Često mu se dodaje bis (2-etilheksil) ftalat tj. DEHP radi povećanja elastičnosti. Od njega se proizvode zavese za tuširanje, vodovodne i druge cevi, prozori i vrata, kablovi, ali i pakovanja za hranu – npr. od njega se prave poklopci na kornetima. DEHP je endokrini disruptor i potencijalni kancerogen prema stavu United States Environmental Protection Agency (EPA). Postoje problemi tokom proizvodnje kada se oslobađaju toksični dioksini, ali i tokom reciklaže, kada se pri zagrevanju oslobađa hlorovodonik. Proces reciklaže je otežan jer da bi ovaj polimer mogao da zadrži kvalitet moraju se odvajati predmeti sa različitim aditivima, kojih je mnogo, pa je proces previše komplikovan i neisplativ.

Polietilen male gustine se uglavnom nalazi u plastičnim kesama i folijama, ali i nekim flašicama i čepovima. Tehnički se može reciklirati, ali u slučaju kesa se zbog njihove male mase reciklaža ne isplati.

Polipropilen je najčešća plastika u pakovanjima za hranu. To su kantice pavlake, sladoleda, pakovanja krema, šampona i drugih kozmetičkih proizvoda.  Zbog svojih karakteristika ovo je polimer koji se proizvodi u najvećim količinama širom sveta. Iako može da se reciklira, manje je isplativ u odnosu na PET i HDPE.

Polistiren je lagan materijal koji postoji u solidnoj formi ili formi pene (stiroform). Stiroform se prevashodno koristi za pakovanje i transport različitih proizvoda i za izolaciju. Solidni PS ulazi u sastav nekih čaša od pića za poneti. Upotreba PS za čuvanje hrane i pića se ne preporučuje zbog otpuštanja stirena. PS  je teško reciklirati, zbog čega je danas sve više istraživanja na ovu temu.

Ostala termoplastika obuhvata sve druge polimere koji se često ne recikliraju, jer ih je potrebno strogo odvajati radi dobijanja kvalitetnog recikliranog materijala, a takav poduhvat ispada neisplativ. Ovde spadaju:

Akrilati –poliakrilatne smole koje se nalaze u akrilnim bojama, polimetil metakrilat (PMMA) – providna plastika poznata kao pleksiglas. Koristi se za proizvodnju optičkih pomagala, jer je čvrst i otporan na ogrebotine. U akrilate spada i tekstil akril. Koriste se i za prizvodnju proteza (deo koji imitira desni).

Politetrafluoroetilen (PTFE) poznate trgovačke marke i brenda Teflon®. Studije ukazuju da pri većim temperaturama (preko 300°C) teflonski tiganji ispuštaju otrovne pare koje sadrže perfluorooktanoičnu kiselinu (PFOA), potencijalni kancerogen. Neki ukazuju da se štetne materije oslobađaju i pri nižim temperaturama, ali je potrebno još istraživanja kako saopštava Američko društvo za rak. Teflon se takođe, pored najlona, koristi za proizvodnju konca za zube.

Akrilonitril-butadien-stiren (ABS) – lagan, čvrst materijal otporan na pritisak. Nalazi se u igračkama kao što su lego kockice.

Poliamidi (PA) – prisutni u tekstilima, tepisima, padobranima i sportskoj opremi. Vrsta poliamida je najlon.

Polibenzimidazol (PBI) – veoma otporan materijal, čak i na veoma visokim temperaturama. Zato se nalazi u zaštitnim odelima i delovima svemirskih brodova.

Polikarbonat (PC) – veoma lako se oblikuje i koristi za proizvodnju širokog spektra predmeta: plastična stakla za naočare, CD/DVD, čvrsti delovi automobila i aviona, medicinski uređaji, zaštitna oprema. Od svih pomenutih vrsta plastike, polikarbonat je najotporniji na mehanički udar, ali nije na ogrebotine. Kontroverzan je zbog prisustva bisfenola A (BPA), poznatog endogenog disruptora. Zato se ne preporučuje upotreba ove plastike za čuvanje hrane i pića, mada postoje i BPA-free alternative.

Polioksimetilen (POM), polieter-eter-keton (PEEK), polieterimid (PEI), polietilen oksid (PPO), polifenilen sulfid (PPO), poliviniden fluorid (PVDF) i dr.

Mene je lično iznenadilo postojanje ovako velikog broja različitih tipova plastike. Najviše su me zanimali sastav sunđera i konca za zube. Koji su vama plastični predmeti do sada bili nepoznati?

Ipak,  koliko god loš uticaj ona imala po nas i živi svet, izgleda neverovatno da je možemo u potpunosti izbaciti iz naših života. Naravno, svako od nas može odrediti koji predmeti mu nisu neophodni i početi odatle, ako se slažete ☺

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime