NaslovnaZanimljivostiPatike od žvaka?!

Patike od žvaka?!

2173
0
Izvor: (https://resource.co/article/chewing-gum-campaign-hits-oxford-street-10581)
Vreme čitanja:3minuta

Osmoro od desetoro ljudi na ulici žvaće žvakaću gumu. Pretpostavimo da je bar troje jednostavno baci na pod, zalepi za rukodržač u autobusu ili recimo na klupu u parku. Tri bačene žvake u jednoj ulici svakoga dana su savim dovoljne da naprave ogroman nered koji za posledicu ima prljanje okoline, a samim tim i veliki finansijski trošak za čišćenje ulica i, što je najgore, može ugroziti život pojedinih životinjskih vrsta.

Posle opušaka, žvake su drugi najčešći oblik otpada koji završava na ulicama širom sveta. Da bi se razgradila jedna žvaka potrebno je od 20 do 25 godina.  Pri tome, održavanje ulica čistim nije samo skupo već je i neefikasno ukoliko se one ne recikliraju ili ukoliko ne postoji kazna za bacanje istih.

Tone iskorišćenih žvaka završava na ulicama, a milioni ljudi nisu svesni šta sve može da se napravi njihovim recikliranjem.
Kompanije za održivi razvoj, dizajneri i marketinška agencija iz Amsterdama osmislili su pravo rešenje za reciklažu ižvakanih žvaka.

Naime, projekat pod nazivom „Gumshoe“ (patika od žvake) predstavlja patiku koja je napravljena od recikliranih materijala, od kojih 20% čini žvakaća guma, a njihova najveća koncentracija je smeštena u đon patike. Za svaku patiku potrebno je oko kilogram reciklirane žvake, a pored  žvake, za izradu se koriste i reciklirani materijali poput platna, pamuka i kože.

Proizvođači tvrde da je ova patika izdržljiva poput svake druge od gume pošto sama žvaka ima sve odlike klasične gume od koje se prave đonovi.Ove revolucionarne patike se prodaju po ceni od čak 200 eura i uveliko su u prodaji od prošle godine.

Izvor: https://gumshoe.amsterdam/

Pored patika, od žvake se mogu napraviti čizme, čaše, posuđe, igračke i slično.

Oganske žvake

Prva komercijalna žvaka se sastojala od smole omorike i parafina i nastala je 1848. godine. Danas se žvake prave od sintetičke gume što im omogućava da se lako lepe za pločnik jer se sastoje od sličnih komponenti kao i asfalt i za njihovu razgradnju je potrebno više od dve decenije.

Pored ovih, danas se takođe proizvode biorazgradive žvake (tzv. „Čiča“ žvake) koje su sačinjene od čikle – prirodne supstance koja se brzo razlaže u prirodi. Do ovog „recepta“ došli su potomci Maja u Meksiku  služeći se drevnom tehnologijom unakrsnog zasecanja stabla (drvo sapodilja) dobijajući proizvod koji poboljšava varenje, a kada se iskoristi ne zagađuje prirodu.

Kazna za bacanje žvake

U Srbiji se puno novca izdvaja za kupovinu mašina koje uklanjaju ostatke žvaka sa ulica i trotoara, dok ćete, na primer, u Pragu, Budimpešti ili Beču za „elegantno“ ispuštanje žvake van kante za đubre platiti kaznu do 50 eura, tako da njima mašine praktično nisu ni potrebne.

Iz ptičije perspektive

Verovali ili ne, iz ptičije perspektive, bačena žvaka izgleda kao primamljiv obrok, te se neretko dešava da ptice kljucnu žvaku misleći da je hrana, čime se mogu ugušiti ili im se može zalepiti kljun i na taj način dovesti do njihovog uginuća.

Zato se sledeći put dobro zapitajte kada osetite potrebu da bacite žvaku na ulicu. Ili, ako vas spašavanje životinja ne motiviše, onda prosto zamislite da ste u Pragu ili Beču pa da morate platiti kaznu od 50 eura.

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime