NaslovnaSvet oko nasŽivotna sredinaKako lečiti okolinu?

Kako lečiti okolinu?

2548
0
Vreme čitanja:3minuta

Jedna narodna poslovica kaže nam da je bolje sprečiti nego lečiti. Ova mudrost, naravno, odnosi se na veliki broj aspekata svakodnevnog života. Tako se i zaštita životne sredine u najvećem delu odnosi na preventivne metode… Ne zagađuj! Zaštiti! Spreči nastanak problema!

Međutim, šta raditi ako problem već postoji? Kako izlečiti obolelu okolinu?

Odgovor na ovo pitanje je Remedijacija!

Zvuči jednostavano, zar ne?

Nažalost, jednostavno je samo naizgled, dok se u biti radi o veoma kompleksnom procesu (ili procesima). Problemi zagađenosti zemljišta u najvećem broju slučajeva ne mogu se rešiti jednom opštom merom, već se ističe neophodnost inženjerskog pristupa pri odabiru najpogodnije metode remedijacije.

Zemljište predstavlja veoma složen ekosistem, koji je podložan različitim tipovima zagađenja.

Zagađujuće materije se prema prirodi dele na neorganske i organske zagađivače, tako da ih sve možemo svrstati u ove dve kolone.

Neorganski zagađivači zemljišta su:

  1. Azot (N) i fosfor (P)

Dobro je poznato da su azot i fosfor bitni nutrijenti za rast i razviće biljaka i da su s toga neophodni činioci svakog tla. Međutim, previše ovih makroelemenata može da dovede do izvesnih negativnih bioloških odgovora biljaka. Takođe, ispiranjem iz zemljišta azot i fosfor predstavljaju realnu opasnost za sve tipove vodenih površina.

  1. Teški metali

U grupu teških metala spadaju mikroelementi kao što su: arsen (Ar), kadmijum (Cd), živa (Hg), hrom (Cr), nikal (Ni), olovo (Pb) i dr.

Neki od mikroelemenata su neophodni biljkama za rast i razviće (Fe, Mn, Cu, Zn), dok drugi pak mogu imati toksična, mutagena, teratogena i kancerogena svojstva.

  1. Radionuklidi

Radionuklidi predstavljaju elemente sa nestabilnim jezgrom atoma, koje odlikuje višak energije. Karakteristično je da zagađenje ne predstavlja sam element, već njegovo zračenje koje se ispoljava u vidu subatomskih čestica (α ili β) i gama (γ) zraka.

Organski zagađivači su:

  1. Pesticidi

Pesticidi su supstance koje se koriste da unište, odbiju ili umanje broj bilo kog organizma, koji može da ugrozi poljoprivrednu proizvodnju. Nije potrebno posebno naglašavati da upotrebu pesticida pored svoje primarne funkcije prati i gomila nuspojava, koje u najvećem broju slučajeva imaju negativne posledice.

Budući da sada znamo šta sve preti da zagadi zemljište, možemo i da uvidimo kakvi su problemi pri izboru metode remedijacije. Naime, u većini slučajeva zemljište je zagađeno ne samo jednom, već sa više vrsta zagađivača, što iziskuje različite metode izlečenja.

S toga neophodan je, već pomenuti, inženjerski pristup problemu, odnosno sastavljanje plana remedijacije i postupanje u skladu sa njim. Svaki plan treba da sadrži odgovore na sledeća pitanja:

  1. Kakva je hemijska struktura zagađivača na datoj lokaciji?
  • neorganske supstance,
  • organske supstance.
  1. Koje su dimenzije zagađivanja i koliki je stepen zagađenosti?
  • zagađenje je lokalnog karaktera,
  • zagađenje je difuznog karaktera,
  • koliko je hitno da se donese plan remedijacije.
  1. Sa kolikim stepenom rizika su povezani utvrđena količina i ponašanje zagađivača?
  • nizak stepen rizika,
  • srednji stepen rizika,
  • visok stepen rizika.
  1. Koje tehnologije remedijacije se mogu smatrati najprihvatljivijim za izvođenjekonkretnog remedijacionog projekta?
  • in situ, odnosno na samom mestu gde je konstatovano zagađivanje, bez otkopavanja i transportovanja zemljišta ili
  • ex situ, izvan mesta konstatovanog zagađenja.
  1. Da li postoje finansijska ograničenja za izabranu tehnologiju remedijacije?
  2. Koji je metod tehnički i finansijski najprihvatljiviji?

Nakon sastavljenog plana može se pristupiti samoj remedijaciji. Postoji veliki broj tehnologija koje su danas u upotrebi, a one se dele na:

  • Hemijske i fizičke tretmane,
  • Biološke tretmane,
  • Očvršćavanje/stabilizaciju i
  • Termičke tretmane.

Poželjno je što više se okretati biološkim tretmanima (a naročito fitoremedijaciji) koji predstavljaju najprirodnije metode remedijacije.

Nažalost u praksi se pokazalo da mnoge zagađene površine ne mogu biti sanirane upotrebom bioloških tretmana, već je zagađenje toliko drastično da sve što može biti učinjeno jeste kontaminacija i sprečavanje daljeg širenja zagađenja.

Na završnom dijagramu prikazane su sve remedijacione tehnologije koje su nam dostupne u ovom momentu.

Literatura:

  1. Antić-Mladenović, A. ZAGAĐIVANJE I REMEDIJACIJA ZEMLJIŠTA, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2010.
  2. http://www.sepa.gov.rs/download/zemljiste/RemediatedSites_Brownfields_success%20stories.pdf

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime