NaslovnaEko kalendar1. novembar – Svetski dan vegana

1. novembar – Svetski dan vegana

2650
0
Vreme čitanja:3minuta

Na današnji datum, 1. novembra 1994. godine prvi put je obeležen dan vegana. Ovaj izbor godine obeležavanja veganske ishrane nije nimalo slučajan. 1944, pedeset godina pre prvog zvaničnog dana vegana, osnovano je prvo vegansko društvo, na čelu sa britanskim aktivistom i borcem za prava životinja Donaldom Votsonom. Donald Votson, njegova žena i njihovi sledbenici, stvorili su tada celu ideologiju veganizma i definisali sam pojam i filozofiju koja se iza njega krije. Danas, više od pola veka nakon osnivanja prvog veganskog društva, ovom pokretu je priključeno između 550 i 950 miliona svetske populacije. Veganska ishrana postaje trend u svetu, evidentno je, ako uzmemo u obzir da je devedesetih godina u vreme osnivanja ovog praznika veganski način ishrane upražnjavalo par miliona ljudi, dok ih je danas oko sto puta više.

Grafik zastupljenosti (u procentima) veganske ishrane na kontinentima (plavo – pacifički deo Azije, crno – srednji deo Afrika, crveno – Latinska Amerika, plavo – Severna Amerika, zeleno – Evropa)
Izvor: www.city-data.com

Ko su vegani?

Veganska ishrana je ekstremna vrsta vegeterijanske ishrane. Svi proizvodi životinjskog porekla (jaja, mlečni proizvodi, meso, med…) potpuno su isključeni iz upotrebe. Oni koji zastupaju ovaj način ishrane uglavnom isključuju u potpunosti, ili onoliko koliko je to moguće, sve ostale proizvode životinjskog porekla ili one koje štete životinjama, koje ljudi svakodnevno koriste (odeću, krzno, kozmetičke proizvode, palmino ulje). Međutim, iza ove nesvakidašnje ishrane krije se nešto sasvim značajno, veliko i vredno poštovanja. Veganska ishrana jeste zapravo način života. Ovde se ne radi samo o izbacivanju proizvoda životinjskog porekla, već o celokupnom pogledu na svet i shvatanju stvari.

Zvanična definicija veganizma od 1979 godine:

Veganism is a philosophy and way of living which seeks to exclude – as far as is possible and practicable – all forms of exploitation of, and cruelty to, animals for food, clothing or any other purpose; and by extension, promotes the development and use of animal-free alternatives for the benefit of humans, animals and the environment. In dietary terms it denotes the practice of dispensing with all products derived wholly or partly from animals.

Veganstvo je filozofija i način života koji nastoji isključiti – koliko je to moguće i izvodivo – sve oblike iskorištavanja i okrutnosti prema životinjama za hranu, odeću ili bilo koju drugu svrhu; i širenjem, promoviše razvoj i upotrebu alternativa bez životinja za dobrobit ljudi, životinja i životne sredine. U prehrambenom smislu označava izbacivanje iz ishrane svih proizvoda koji su u celini ili delimično životinjskog porekla.

Šta zapravo (ne) dobijaju vegani?

Nakon celog moralno-filozofskog stava i pogleda koji vegani zastupaju, postavlja se pitanje da li je veganska ishrana dobra ili loša po zdravlje? Na ovo pitanje ne može se dati tačan odgovor nikada, jer je zdravlje kompleksan pojam na koji utiče bezbroj faktora pored ishrane (način života, genetičke predispozicije itd). Ne možemo izvaditi ishranu iz konteksta i samo posmatrati njen uticaj na organizam. Međutim, postoji par činjenica o kojima se zasigurno može govoriti. Ishrana bi trebalo da bude kompletna i balansirana, kako bi naš organizam dobio u dovoljnim količinama sve materije potrebne za pravilno i efikasno funkcionisanje. S obzirom na to, izbacivanje hrane životinjskog porekla predstavlja problem, jer naše telo nije sposobno da proizvede aminokiseline, i jedini način na osnovu kog možemo do njih doći jeste hrana koja ih sadrži. Određena hrana biljnog porekla sadrži neke amino kiseline, ali nikada nije slučaj da se u jednoj biljci nalaze sve koje su nam potrebne. Kombinacijom različitih biljnih vrsta, žitarica i gljiva, može se dobiti izbalansirana ishrana sa svim esencijalnim amino kiselinama, a bez unosa hrane životinjskog porekla (više o veganskoj i ostalim oblicima vegeterijanske ishrane možete pročitati ovde).

Na osnovu studija najveći broj vegana ima problem sa nedostatkom vitamina B12, što potencijalno može dovesti do megaloblastične anemije i oštećenja DNK. Pored B12, u kritičnim nivoima mogu se naći masne kiseline,vitamin D, riboflavin, kalcijum, gvožđe, jod, cink, selen… Međutim, ishrana obogaćena biljnim produktima kao što je veganska može potencijalno smanjiti rizik od šećernih bolesti i kardiovaskularnih bolesti, u poređenju sa ishranom obogaćenom mesom. Iako veganska ishrana zastupa jedan moralno-etički stav, eksperti je ne preporučuju trudnicama, deci i adolescentima. Ko se ipak odluči za ovaj način ishrane trebalo bi da razmišlja i o stanju svog organizma, uzima dadatak B12 vitamina, redovno radi laboratorisjke analize i  savetuje se sa nutricionistom.

Izvori:

  1. https://weltvegantag.org
  2. https://www.vegan.at
  3. https://www.inform.de

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime