NaslovnaOtpadReciklaža stakla

Reciklaža stakla

10020
9
Vreme čitanja:3minuta

Staklo se proizvodi od prirodnih materijala: kvarcni pesak, voda i kreč.  Idealan je materijal za reciklažu, jer se može skoro beskonačno puta reciklirati i iznova koristiti.

Novo staklo se pravi tako što se pesak sa dodatkom sode i kreča topi na vrlo visokim temperaturama. U tom procesu se troši dosta energije, a u vazduh se ispušta velika količina štetnih gasova. Ali zato reciklažom  jedne tone stakla možemo sačuvati skoro devet litara mazuta koji bi inače bio spaljen za izradu proizvoda od novog stakla.

Proces recikliranja stakla obuhvata sledeće:

  • Sakupljanje ambalažnog otpada od stakla na samom mestu nastanka (u domaćinstvima) i iz reciklažnih kontejnera za staklo. Takođe, pored iskorišćene ambalaže, koristi se još i izlomljeno staklo, odnosno stakleni krš.
  • Sortiranje – Svo staklo dolazi u jednoj od tri različite boje: providna, zelena i braon. Uvek treba sortirati svoje staklene proizvode po boji.
  • Čišćenje – Sav ambalažni otpad i krš se pre daljeg procesa mora očistiti i oprati.
  • Usitnjavanjem se postiže brže i efikasnije topljenje stakla.
  • Usitnjeno staklo se dalje topi u pećima na 2000 °C i izliva i dobija se krajnji produkt, odnosno, nova ambalaža za dalju upotrebu.

Smanjenje utroška energije potrebne za topljenje staklarske mešavine se postiže dodavanjem veće količine otpadnog stakla, odnosno, staklenog krša. Za svakih 10% veće količine staklenog krša u staklarskoj mešavini od koje se topljenjem pravi staklo, potrebno je 3% manje energije za topljenje, a emisija COu atmosferi je manja za 7%. Samim tim, smanjuje se cena proizvodnje stakla, a smanjuje se i zagađenje životne sredine.

Upotrebom staklenog krša, zbog manje termičke opterećenosti, produžava se i vek trajanja staklarske peći, što takođe proizvodnju stakla čini jeftinijom. Za reciklažu starog stakla koristi se 40% manje energije nego što je potrebno za proizvodnju novog.

Kroz postupak sakupljanja i recikliranja upotrebljene staklene ambalaže može se značajno smanjiti količina stvorenog otpada koji se, bar kada je konkretno stakleni otpad u pitanju, razgrađuje neverovatnih 4.000 godina i koji kao takav dugotrajno zagađuje prirodnu sredinu. Ujedno, kroz postupak sakupljanja i recikliranja stakla, može se značajno umanjiti i potreba za proizvodnjom nove staklene ambalaže, a na taj način se paralelno može smanjiti i potreba za ulaganjem u razvoj industrije stakla.

Glavne prednosti reciklaže stakla su:

  • Ušteda energije (25%) – Reciklažom jedne staklene flaše uštedi se dovoljno energije da jedna sijalica od 100 W može da svetli puna 4 sata;
  • Minimalno zagađenje vazduha;
  • Reciklažom jedne tone stakla uštedi se 30 tona nafte;
  • Smanjenje količine otpada, a samim tim i troškova skladištenja otpada i rada deponija;
  • Smanjenje količine prirodnih sirovina za proizvodnju stakla (pesak, soda i dr.);

Nisu sve vrste stakla proizvedene istim procesom, zato sijalice, neko posuđe i stakleni prozori ne mogu da se recikliraju. U glavne proizvode od recikliranog stakla spadaju ambalaža za piće (staklene flaše) i tegle za hranu.

Ako uočite slovo, odnosno logo „G“ ili „GL“ na proizvodu, to znači da je proizvod napravljen od recikliranog stakla i može biti ponovo recikliran.

U poređenju sa učestalošću sakupljanja različitih drugih materijala koji se svrstavaju u sekundarne sirovine, učestalost sakupljanja stakla, bar kada je u pitanju naša država još uvek je relativno mala i kao takva ne dostiže zadovoljavajuće i očekivane razmere.

Drugim rečima objašnjeno, to znači da se ljudi koji su zainteresovani za sakupljanje, a onda i za prodaju sekundarnih sirovina, znatno češće odlučuju da se posvete sakupljanju neke druge vrste sekundarne sirovine, kao što je na primer aluminijum ili neka druga vrsta metala, koja će im kroz čin prodaje doneti više materijalne koristi.

Jedina fabrika za reciklažu stakla u regionu je u aleksinačkom selu Grejač, koja godišnje preradi 10.000 tona stakla čime se postižu ogromne uštede, pre svega u energiji za proizvodnju nove staklene ambalaže. Ali s obzirom da reciklaža stakla nije dovoljno razvijena kod nas, fabrika uvozi stakleni krš i njega upotrebljava za reciklažu.

Staro staklo i staklenu ambalažu možete iskoristiti i u kreativne svrhe. Na primer za dekoraciju enterijera ili čak eksterijera. Na sledećem linku možete pogledati razne ideje:

9 KOMENTARI

  1. Hvala ne korisnom tekstu! Imam samo jednu nedoumicu, pa bih vas zamolila za odgovor. Kažete da uvek treba sortirati staklo po boji, pa me interesuje da li to znači da ne treba bacati staklo različite boje u kontejnere za reciklažu stakla koje imamo na ulici. Hvala unapred na odgovoru i veliki pozdrav!

    • Draga Vesna,

      Pre svega, hvala Vam što nas čitate!

      U nekim zemljama postoji mogućnost odvojenog sortiranja stakla po boji, ali to kod nas nije slučaj.
      Sva otpadna staklena ambalaža se odlaže u jedan kontejner namenjen za to, a zatim se ona dalje sortira u reciklažnim centrima.
      Sortiranje je jedan od glavnih koraka u reciklaži svakog materijala, i bilo da se ono odvija na samom mestu nastanka otpada, opet se sprovodi i u samim pogonima ili centrima za reciklažu.
      Nadam se da sam Vam razrešila ovu nedoumicu.

      Nastavite da nas pratite i čitate.
      Pozdrav!

      • Kontejner za staklo ima jedan otvor, i kada ubacujem flaše, čujem pucanje stakla. Kako se onda to dalje sortira, pošto ubacujem staklo različitih boja? Da li samo ambalaža koja ne pukne ide dalje na sortiranje/reciklažu, a ostali krš baca?

        • Poštovani Željko,

          Hvala na pitanju!
          Staklo koje se odlaže u reciklažne kontejnere se vodi već kao stakleni krš. On se ne baca, već se odvozi u reciklažne centre ili izvozi kao što je slučaj kod nas. Stakleni krš se u tim centrima/pogonima dalje sortira po boji, da li ručno, mehanizovano ili nekom drugom tehnikom to zavisi od same razvijenosti tehnologije u pogonima za reciklažu.
          Staklena ambalaža koja je cela i neoštećena ponovo se upotrebljava, nakon procesa čišćenja, pranja i ponovnog brendiranja. Takvu ambalažu nazivamo često i povratnom. To su naprimer pivske flaše koje pri ponovnoj kupovini vraćamo kako ne bi platili kauciju.
          Nažalost, nisu sve ambalaže povratne, odnosno većina proizvođača je ne prihvata nazad, tako da ona često završi u otpadu. Tako da je za nju najbolja opcija da ide u stakleni krš odnosno da se reciklira.
          Nadam se da sam Vam malo bolje pojasnila kako proces reciklaže stakla funkcioniše 😊

          Hvala što nas čitate!

    • Dragi Petre,

      Nažalost prozorska i auto stakla se ne mogu reciklirati, samim tim ni ne postoje centri koji preuzimaju i vrše reciklažu stakla ove vrste.

  2. Da li postoje centri koji otkuplju staklo dobijeno iz električnih i elektronskih uredjaja(npr. staklo na vratima veš mašine)?

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime