NaslovnaUradi samUradi sam: Kompostiranje

Uradi sam: Kompostiranje

9379
2
Vreme čitanja:4minuta

Kompostiranje i nije neka nauka, a veoma je korisno. Kompost možete imati čak i ako živite u stanu!

Gde i u čemu praviti kompost?

Pre nego što počnete sa kompostiranjem morate odabrati mesto ili posudu gde ćete držati kompost. To vam neće zauzeti puno prostora, jer ako živite u stanu možete ga držati na balkonu ili terasi. U tom slučaju, kompost možete držati u plastičnim ili metalnim posudama koje moraju imati rupice na dnu i poklopac.

Ako posedujete dvorište, jednostavno kompost, odnosno materijal za kompost, možete naslagati na gomilu i obavezno ga pokrivati. Ako ne želite da vam ta gomila bude neuredna, možete je ograditi letvama, ciglama ili žicom. Naravno, u specijalizovanim radnjama postoje posude namenjene isključivo za kompostiranje, takozvani komposteri.

Mesto na kome planirate da pravite kompost ne sme da sadrži previše vlage. Mesto gde ćete držati kompost treba da bude zaštićeno od vetra i jakog direktnog sunca. Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta vazduh, a zadržava vlagu, na primer tanki sloj zemlje, suva trava, lišće, seno ili karton.

Ta gomila biorazgradivog otpada za kompost treba biti visine od metar, a dužine i širine proizvoljno, zavisno od količine otpada ali ako nemate mesta sasvim dovoljan bi bio jedan metar kvadratni.

Šta možemo da kompostiramo, a šta ne?

Otpad koji se odvaja treba da bude organski i biorazgradiv. Tu spada drvni i nedrvni otpad, u prevodu „smeđi” i „zeleni” otpad. Smeđi otpad je bogat ugljenikom, koji učestvuje u ishrani mikroorganizama, a zeleni azotom i proteinima, što je potrebno mikroorganizmima za rast.

U „smeđi“ otpad ubrajamo:

  otpalo lišće,
  borove iglice,
  koru od drveta,
  grančice,
  slamu, seno, piljevinu,
  papir,
  pamučnu tkaninu.

U „zeleni“ otpad ubrajamo:

  travu,
talog kafe,
  filter vrećice od čaja,
  ostatke od voća i povrća.

Neki organski otpaci se teže i duže razgrađuju od ostalih, zato se ne preporučuje da se u kompost stavljaju velike količine takvih otpadaka. To su na primer čepovi od pluta, pamuk, ljuske oraha…

U kompost nikako ne sme ići sledeći otpad:

  osemenjeni korovi,
  ostaci kuvanih jela,
  proizvodi životinjskog porekla,
bolesne biljke,
  lišće oraha,
  stari lekovi,
  staklo,
  časopisi u boji,
  mačiji ili pseći izmet,
  otpad koji sadrži hemikalije, itd.

Jedini izmet koji se preporučuje da se kompostira jeste izmet od životinja koje se hrane isknjučivo biljnom hranom, kao što su krave, konji ili ovce.

Tačan odnos „zelenog” i „smeđeg” otpada ne postoji, ali se preporučuje da on bude dve trećine „smeđeg” na jednu trećinu „zelenog” otpada.

Kako napraviti kompost?

Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe treba da se sastoji od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća itd.

Da biste dobili kvalitetan kompost, treba da vodite računa o slaganju otpada.

Šta znači dobro složiti kompost?

„Zelene” materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomešajte sa „smeđim” materijalom (lišće, grančice, slama). Zatim sve to nakvasite vodom, ali ne previše. Slažite kompost na gomilu, prekrijte ga zemljom ili slojem slame, sena ili lišća.

Ukoliko je kompost previše vlažan, treba omogućiti drenažu (odvodnjavanje) suvišne vode ili dodati suvog komposta kao što su novine ili piljevina. Ukoliko je kompost presuv, potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koji će mu nadoknaditi nedostatak vode.

Kompost treba s vremena na vreme promešati kako se ne bi usmrdeo i kako bi imao dovoljnu količinu kiseonika. Redovno mešanje komposta donosi vazduh bakterijama. Gomilu komposta treba protresati otprilike svaka tri meseca ili kada vidite da se hrpa slegnula. Pri okretanju, pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto.

Međutim, kompost se ne sme prečesto mešati jer ga moramo pustiti da se zagreje. Zagrevanje komposta je veoma važno jer se na taj način uništavaju seme korova, uzročnici bolesti i štetočine. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50-70 °C.

Nakon šest meseci do godinu dana iz organskog otpada nastaće kompost.

Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podseća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal.

Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na buđ. U njemu se mogu naći ostaci materija poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je preokrenuti i pustiti da dozri.

I eto, dobili ste kompost koji možete koristiti da obogatite vaše saksije i zemljište.

Više o kompostu i kompostiranju čitajte OVDE.

2 KOMENTARI

  1. Valjda se kaže kompostovanje, a ne kompostiranje. Kao što nije komponiranje neko komponovanje, tako nije ni kompostiranje neko kompostovanje. Sem ako namerno ne želite da koristite kroatizme.

    • Hvala Vam na komentaru i sugestiji. Ekoblog se, kao što znate, ne bavi jezičkim nedoumicama, već stručnim stvarima vezanim za ekologiju i zaštitu životne sredine te kao takvi koristimo izraze koji su uvršteni u stručnoj literaturi. Budući da se u našoj stručnoj literaturi isključivo koristi izraz “kompostiranje” tako i mi smatramo da se tim izrazom najjasnije prenosi poruka i suština teksta. Da li je taj izraz pravilan ili je pravilno reći “kompostovanje” pitanje je za lingviste, ali je manje važno za poruku koju mi prenosimo, a to je kako zeleni organski otpad možete iskoristiti da unapredite kvalitet zemljišta u vašoj bašti.

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime