Ugrožene i zaštićene vrste

Iako su naučnici dosad opisali tek oko dva miliona vrsta, procenjuje se da Zemlju nastanjuje između pet i sto miliona različitih vrsta. Ova neverovatna biološka raznovrsnost naše planete ne samo da obogaćuje naše živote, već je i neophodna za naš opstanak.

Evropa je mali region sa velikim brojem stanovnika, urbanizacijom i industrijalizacijom koje su uticale da se veliki broj biljaka i životinja nađe na listi ugroženih vrsta. Zato su pokrenute brojne akcije i inicijative za sprečavanje i zaštitu ugroženih vrsta. Pored ugroženih vrsta, više od 200 staništa nalazi se na listi ugroženih. Razlozi opadanja populacija vrsta u prirodi su većinom posledica ljudskih aktivnosti. Zemlja koju koristimo za životni prostor, hranu, odeću, stanovanje, gorivo; stvari koje kupujemo i otpad koji proizvodimo – sve to doprinosi glavnim razlozima gubitka vrsta:

• Gubitak staništa
• Neodrživ promet i trgovina
• Slučajni ili uzgredni ulov
• Klimatske promene
• Invazivne vrste
• Zagađenje
• Sukob ljudi i životinja

Najpoznatiji spisak ugroženih vrsta na globalnom nivou je Crvena lista IUCN (The IUCN Red List of Threatened Species). Međunarodna unija za zaštitu prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN) utvrdila je kriterijume ugroženosti vrsta, na osnovu kojih se procenjene vrste svrstavaju u neke od kategorija:

• LC (Last Concern) – poslednja briga, tj. u nižem stepenu opasnosti;
• NT (Near threatened) – skoro ugroženi takson;
• VU (Vulnerable) – ranjiv takson; 
• EN (Endangered) – ugroženi takson;
• CR (Critically Endangered) – krajnje ugroženi takson;               
• EW (Extinct in the Wild) – takson koji je nestao u prirodi;
• EX (Extinct) – takson koji je izumro nakon 1500. godine.

Pored njih, utvrđene su i kategorije:

• Data deficient(DD) — takson sa nedovoljno podataka o ugroženosti;
• Not evaluated(NE) — takson nije procenjen, ili nije procenjen po IUCNkriterijumima.

Jedan o suštinski značajnih osnova zaštite pojedinih vrsta je utvrđivanje stepena njihove ugroženosti. Na taj način određuju se prioritetne vrste za koje je neophodno ustanoviti i primeniti mere koje će obezbediti njihov opstanak u prirodi. Crvena lista sadrži preko 49.000 procenjenih vrsta, podvrsta, varijeteta i subpopulacija koje obuhvataju raznovrsnost taksona. Više o tome možete pročitati na: www.iucnredlist.org, a koje su sve zaštićene i ugrožene vrste u Srbiji možete pogledati ovde.

Divlje vrste koje su ugrožene ili mogu postati ugrožene, a koje imaju poseban značaj sa genetičkog, ekološkog,  naučnog i drugog aspekta, označavaju se kao strogo zaštićene divlje vrste.

Strogo zaštićenom divljom vrstom može se proglasiti:

• vrsta iščezla i vraćena programom reintrodukcije;
• krajnje ugrožena divlja vrsta;
• ugrožena divlja vrsta;
• reliktna vrsta;
• lokalni endemit;
• stenoendemit;
• međunarodno značajna i zaštićena divlja vrsta;
• vrsta kojoj je iz drugih razloga potrebna stroga zaštita.

Zaštićenom divljom vrstom može se proglasiti:

• ranjiva divlja vrsta;
• endemična vrsta;
• indikatorska i ključna vrsta;
• reliktna vrsta;
• međunarodno značajna i zaštićena divlja vrsta.

Na osnovu procene ugroženosti pojedinih vrsta i obaveza iz potvrđenih međunarodnih ugovora, kao i na osnovu nacionalnih i međunarodnih crvenih lista ili crvenih knjiga i druge stručne dokumentacije, ministarstvo i zavodi proglašavaju divlje vrste strogo zaštićenim divljim vrstama.

Zavod za zaštitu prirode Srbije angažovan je:

• na zaštiti i očuvanju divljih vrsta zaštitom njihovih staništa, 
• za pokretanje postupka zaštite određenih područja,
• za realizaciju različitih projekata istraživanja s ciljem utvrđivanja mera zaštite pojedinih vrsta i njihovih staništa, 
• za vođenje monitoringa vrsta, 
• za izdavanje mišljenja na zahteve vezano za korišćenje i promet divljih vrsta. 

Svim ovim aktivnim merama zaštite retkih i ugroženih vrsta, neposredno se doprinosi očuvanju biloške raznovrsnosti.

Neke od poznatijih ugroženih životinjskih vrsta kod nas su:

A od biljnih: