NaslovnaČovek i planetaPoljoprivredaAgrobiodiverzitet – značaj raznovrsnosti u poljoprivredi

Agrobiodiverzitet – značaj raznovrsnosti u poljoprivredi

3431
0
Vreme čitanja:3minuta

Da bismo se upoznali sa pojmom „agrobiodiverzitet“ potrebno je da znamo i šta znači reč „biodiverzitet“. Često možemo čuti da je biodiverzitet veoma važan deo ekosistema i da bi se bez biodiverziteta mnogi procesi u prirodi zaustavili. Biodiverzitet zapravo predstavlja svu raznovrsnost biljaka, životinja i mikroorganizama na nekom prostoru i njihovu međusobnu interakciju. 

Agrobiodiverzitet takođe predstavlja raznovrsnost živog sveta, s tim što se u ovom slučaju radi isključivo o organizmima koji učestvuju u lancu proizvodnje hrane. Agrobiodiverzitet je nastao delom ljudskom aktivnošću, odnosno razvojem poljoprivrede, a delom prirodnim procesima. Najvažniji resurs na kojem se obavlja najveći deo ovih aktivnosti jeste zemljište i za poljoprivredu ono predstavlja najznačajniji faktor u proizvodnji. 

Intenzivnom poljoprivredom i nepoštovanjem mera kojima se nalaže očuvanje raznovrsnosti živog sveta, mnoge zemlje, a među njima i Srbija, susreću se sa velikim problemima u proizvodnji hrane. Problemi o kojima se sve više govori su nekontrolisana primena pesticida, gajenje biljaka u monokulturi (gajenje iste biljne vrste na istom staništu duži niz godina), paljenje žetvenih ostataka, neodgovorna primena mineralnih đubriva itd. 

Jedan od primera negativnog uticaja čoveka na prirodu je Specijalni rezervat prirode „Deliblatska peščara“ u Vojvodini. Ovaj rezervat je krajem 17. veka predstavljao ravničarski predeo sa bogatim biodiverzitetom, koji je bio korišćen u poljoprivredne svrhe. Nepromišljenim delovanjem čoveka, prvenstveno sečom šuma, zatim zabranom ispaše stoke, došlo je do nanošenja peska pod uticajem jakih vetrova na poljoprivredna staništa čime se smanjila mogućnost njegovog korišćenja. 

Zagajička brda, Specijalni rezervat prirode „Deliblatska peščara
Izvor: https://vidisrbiju.rs/

Od 2002. godine, kada je Deliblatska peščara proglašena Specijalnim rezervatom prirode, teži se da se uz određenu primenu agroekoloških mera očuvaju prirodne odlike rezervata, ali i da se omogući poljoprivrednim proizvođačima da deo tog zemljišta iskoriste. Smatra se da će se uz visoku raznovrsnost zemljinog pokrivača i primenu poljoprivrednih mera omogućiti potencijal za povećanje biodiverziteta. 

Danas, kada je problem intenzivne poljoprivrede sve veći, jedno od rešenja koje nam priroda nudi, jeste održavanje raznovrsnosti živog sveta. Raznovrsnost mikroorganizama u zemljištu je značajna zbog njihove uloge u razlaganju organske materije, a deluju i kao stimulatori rasta biljaka stvaranjem određenih fitohormona. Očuvanju raznovrsnosti mikroorganizama možemo doprineti smanjivanjem upotrebe pesticida, principima organske poljoprivrede, korišćenjem leguminoza (biljaka iz porodice mahunarki: grašak, boranija…) koje obogaćuju zemljište azotom živeći u simbiozi sa bakterijama. 

Za očuvanje agrobiodiverziteta važno je održavati raznovrsnost biljaka na istom staništu. Zbog toga su veoma važne mere: primena plodoreda (smena biljnih vrsta u vremenu i prostoru), združivanje useva (gajenje najmanje dve vrste na istom prostoru npr. kukuruz i pasulj), agro-šumarstvo, pokrovni usevi (npr. crvena detelina koja predstavlja dobro zelenišno đubrivo). 

Svedoci smo nemara kojima čovek sve više utiče na prirodu, ali i na poljoprivredu. Nedovoljna obučenost poljoprivrednika, nepravilno korišćenje agroekoloških mera, borba za što većim prinosima bez osvrtanja na posledice, samo su jedni od razloga o kojima treba pričati i otvarati nova vrata ka novim rešenjima. 

Američki ekolog Lavdžoj je 1980. godine rekao: „Biodiverzitet se može uporediti sa ogromnom bibliotekom, u kojoj su knjige napisane na različitim jezicima, koje još uvek nisu pročitane i koje čekaju da njihov sadržaj bude odgonetnut. U tim nepročitanim i delimično pročitanim delima kriju se rešenja opstanka čovečanstva.“

ODGOVORI

Molimo upišite komentar!
Molimo ovde upišite ime