Ovaj dan je posvećen najvećim kopnenim sisarima. Danas je Svetski dan nosoroga, ali i Dan poštovanja slonova. Ono što je zajedničko ovim džinovima, pored njihove veličine, jeste i to što su veoma ugrožene životinje.
Ko ima jedan, a ko dva roga?
Nosorozi su sisari, a pripadaju redu kopitara. U svetu danas postoji pet vrsta nosoroga i to su: indijski (lat. Rhinoceros unicornis), javanski (lat. Rhinoceros sondaicus), sumatranski (lat.Dicerorhinus sumatrensis), crni (lat. Diceros bicornis) i beli (lat. Ceratotherium simum). Tri vrste nosoroga žive u Aziji, dok preostale dve vrste žive u Africi. Dva roga poseduju crni, beli i sumatranski nosorozi, a indijski i javanski imaju samo jedan rog. Rogovi koji se nalaze na njušci, sačinjeni su od keratina, materije od koje su građeni nokti i dlake. Ukoliko se rog nosoroga ošteti ili odlomi, tokom života će se obnoviti i izrasti novi. Do sada najveći rog koji je ikada pronađen bio je dugačak oko 150 centimetara, a pronađen je u Keniji. Nosoroge odlikuju masivno telo i kratke noge, dok im je, kao i kod slonova, koža naborana i često prekrivena blatom koje služi kao zaštita od jakog sunca. Mogu da dostignu dužinu do četiri metra i težinu oko 3.500 kilograma.
Snažni, ali često sami
Iako ne deluje da su brzi, nosorozi mogu dostignuti brzinu i do 50 km/č. Krdo slonova prilikom dolaska nosoroga može se poremetiti, a lavovi često izbegavau putanju kojom se nosorozi kreću. Nosorog u prirodi nema neprijatelje – vrlo vešto je uspostavio svoje mesto među ostalim životinjama, te mu je jedini neprijatelj čovek.
Najčešće vreme provode usamljeni, a ukoliko se desi da putuju i žive u manjoj grupi, ta krda nazivaju se padovi. Ono što je manje poznato o nosorozima jeste da imaju jako loš vid, ali taj nedostatak nadoknađuju pomoću izvrsnog njuha i izoštrenog sluha. S obzirom na to da su često sami, obeležavaju svoju teritoriju balegom koja ima specifičan miris, te služi kao opomena drugim nosorozima.
Prijateljstvo sa pticom i miran san dok ih sunce greje
Pojedine vrste ptica koje se mogu naći na tlu Afrike najčešće su ušuškane na glavi nosoroga. Ovo uzajamno prijateljstvo jedinstveno je i retko u prirodi. Ptice se hrane insektima koji se nastanjuju na nosorozima, te ih tako štite od parazita, a svojim glasom upozoravaju nosoroge ukoliko osete opasnost. Kako je klima u Africi i Aziji topla, nosorozima često bude iscrpljujuće da funkcionišu preko dana. Nosorozi dan koriste da se odmore, a u sumrak i noću izlaze na pašu. Pored toga što većinu vremena provode tražeći hranu, nosorozi su adaptirani na suvu klimu i mogu izdržati bez vode i do pet dana.
Ugroženost i zaštita nosoroga
Nosorozi su izuzetno ugroženi i njihov opstanak je iz meseca u mesec sve neizvesniji jer, i uprkos ogromnoj zaštiti, potražnja za njihovim rogom ima neopisive posledice za ove nedužne životinje. Napori da se nosorozima obezbedi siguran život deluju nemogući jer pored krivolova, koji je najzastupljeniji, sve veći problem u Aziji predstavlja i uništavanje njihovog prirodnog staništa, sečom šuma ili izgradnjom puteva i drugih objekata. S obzirom na to da su ove životinje biljojedi, nestanak šuma i sve češće suše stvaraju dodatni problem.
Koliki problem predstavlja krivolov najbolje će približiti činjenica da je u prošlom veku u Africi živelo oko 60.000 crnih nosoroga, a danas uz sve napore taj broj jedva dostiže oko 5.000 jedinki. Sumatranski nosorog, kao jedan od najugroženijih vrsta, danas broji svega 275 jedinki i nalazi se na rubu izumiranja. Njegovo stanište danas čine samo Indonezija i Malezija, dok se u prošlosti njihov areal prostirao po čitavoj jugoistočnoj Aziji. Dodatna prepreka u ovoj iscrpljujućoj borbi za opstanak nosoroga je slaba primena zakona. Nosorozi, kao i sve druge životinje, zahtevaju prostor, slobodu i mir. Pored konstantne zaštite od strane ljudi koji ih čuvaju, njima su potrebne nove, proširene lokacije. Nosorozi su i dalje sa nama, bore se i ne odustaju za svoje mesto u prirodi, a na nama je da im pomognemo i budemo im pravi prijatelji.