Od poslednje industrijske revolucije, privreda se posmatra kroz linearan proces proizvodnje koji podrazumeva:
• ekstrakciju dostupnih prirodnih resursa,
• njihovu preradu, oblikovanje u finalne ili poluproizvode,
• distribuciju i upotrebu
• i odlaganje.
Glavna paradigma ovog modela je: ,,UZMI – KORISTI – ODLOŽI (BACI).”

Takav pristup nikako nije koristan i praktičan za ljudsku populaciju. Donedavno jeste bio prihvatljiv dok se nije primetila zatrpanost planete otpadom koji mi generišemo (proizvodimo). Ne samo što smo zatrpani sopstvenim smećem, već u daleko većoj meri utičemo na prirodu koja nas okružuje, narušavamo njeno zdravlje, a i kvarimo estetski izgled. Dakle, ovaj pristup podrazumeva iskorišćavanje prirodnih resursa, njihovo preoblikovanje u nove proizvode, korišćenje novih proizvoda i po isteku životnog veka njihovo odbacivanje. U potpunosti se zanemaruje ponovna upotreba. Tu dolazimo do velikog problema koji se tiče samog otpada, koji bi mogao da se iskoristi kao potpuno nov resurs, bez prethodne devastacije prirodnih dobara, tj. ekstrakcije resursa zarad izrade proizvoda i veoma brzog odlaganja istih. Čemu sve to, kada postoji drugo, pametnije rešenje? Odlaganje otpada se može skoro u potpunosti zaobići uz primenu novog modela, kružnog kretanja materije, koje je poznatije pod nazivom ,,Cirkularna ekonomija”. Dakle, umesto što ćemo odbaciti neki proizvod, bila to garderoba, nameštaj, hrana, kućni aparati, bela tehnika itd. oni će ući u kružni proces korišćenja.
Cirkularna ekonomija podrazumeva sledeće:

• Popravku pokvarenih proizvoda
• Poklanjanje, prodavanje, iznajmljivanje proizvoda koji su nam dosadili
• Recikliranje
• I ponovnu upotrebu
U kružnom sistemu ulazni resursi i otpad, emisije i curenje energije su minimizirani usporavanjem, zatvaranjem i sužavanjem petlje energije i materijala.
Ovo se može postići:
- dugotrajnim projektovanjem,
- održavanjem,
- popravkom,
- ponovnom upotrebom,
- ponovnom proizvodnjom,
- obnavljanjem i
- recikliranjem.
Ovaj regenerativni pristup je u potpunoj suprotnosti sa tradicionalnom linearnom ekonomijom.
Poruka koju ovaj model promoviše je:„ne razmišljajte o otpadu, nego o proizvodu“, odnosno o tome kako je dizajniran, da li i koliko je reciklabilan i koliko utiče na životnu sredinu. Tu dolazimo do „Eko dizajn“ proizvoda. Pojavljuje se zahtev da proizvodi budu pre svega, modularni, rasklopivi, reciklabilni i neškodljivi po ljude i životnu sredinu, što dalje omogućava sve gore navedene načine ponovne upotrebe kako bi se izbeglo nepotrebno odlaganje proizvoda koji se mogu ponovo iskoristiti u istu, sličnu ili različitu svrhu. Cirkularni dizajn teži razvijanju trajnih proizvoda, opet u cilju smanjenja otpada.
Izvor: https://s3.amazonaws.com Stolica napravljena od kartona
Izvor: https://dornob.com
Jedan od odličnih primera cirkularne ekonomije je tekstilna industrija. Kružna ekonomija unutar tekstilne industrije odnosi se na praksu da se odeća i vlakna neprestano recikliraju, kako bi se vratili u prodaju umesto da završe na deponiji. Tome služe „Second hand“ prodavnice, gde možete naći izuzetno kvalitetne odevne predmete po zaista povoljnim cenama. Na primer državljani Kanade masovno pribegavaju ovoj opciji kupovine kako bi uštedeli novac i održali prirodu što čistijom.
Kao što polovan automobil koji se može popraviti nećete odvesti na otpad ili ga ostaviti pored ulice, već u servis na popravku, isto je moguće i sa drugim proizvodima.
Imajmo u vidu da proizvode (garderobu, kućne aparate, belu tehniku) možemo: kupiti, primiti na poklon, doći do nje kroz razmenu ili zamenu, pozajmljivanje itd.
Sa druge strane, roba koja nama više potrebna može biti prodata, poklonjena, iznajmljena, zamenjena i slično.
Linearni pristup negativno utiče na sve medijume životne sredine, zato bi kružna ekonomija mogla biti odgovor na društvena i ekološka pitanja koja je stvorio trenutni linearni, brzi model koji primenjujemo. Flašicu za vodu koju kupite možete ponovo upotrebiti, a još bolje bi bilo kada biste koristili eko boce za vodu. Staklena ambalaža se može iskoristiti mnogo više puta od plastične, a pored toga je i daleko zdravija za upotrebu i manje šteti životnoj sredini. Postoji bezbroj primera na internetu kako od starih, dotrajalih proizvoda napraviti nove, ne mora to biti isključivo u istu svrhu. Ukoliko nemate ideju, inspiraciju ili smatrate da niste dovoljno kreativni, možete pogledati uputstva, video klipove ili pročitati šta uraditi sa proizvodima koje više ne koristite. Mada, verujem da smo svi dovoljno kreativni kada se probudi u nama poriv za očuvanjem prirode, ne samo zbog nas već i zbog budućih generacija koje nam dolaze! ☺
Evo nekih zanimljivih primera da od starih stvari napravite nešto zanimljivo, korisno, a možda čak i lepše. 🙂

[…] u 21. vek, u trenutak u kojem smeće nije samo smeće, u vreme razvoja cirkularne ekonomije. Malo preciznije, dobrodošli u Solun, prvi balkanski grad u kojem se nameštaj štampa. Ova priča […]