Nakon proglašenja Kopaonika i Tare za nacionalne parkove 1981. godine, postali smo bogatiji za još dva nova nacionalna parka – Staru planinu i Kučaj-Beljanicu.
Od 5. januara 2021. godine, područja ovih planina nalaze se pod najvišim stepenom državne zaštite, skoro pola veka od proglašenja Tare i Kopaonika za nacionalne parkove. Trenutno na teritoriji Srbije postoji sedam nacionalnih parkova: Tara, Fruška gora, Đerdap, Kopaonik, Šar-planina, Kučaj-Beljanica i Stara planina.
Stara planina je dugi niz godina imala status parka prirode u okviru kojeg su se nalazili mnogobrojni strogi rezervati prirode. Park prirode „Stara planina” se nalazi na listama međunarodno važnih područja biljaka, životinja i leptira, a takođe se nalazi i na preliminarnoj listi pograničnih područja biosfere pod zaštitom UNESCO. Pod zaštitom je Ramsarske konvencije koja se tiče tresetišta i takođe zauzima bitno mesto na Emerald listi područja značajnih za očuvanje evropske ekološke mreže.
Staru planinu naseljava preko 1190 biljnih vrsta. Veliki broj biljnih vrsta ovog podneblja nalazi se pod međunarodnom zaštitom, a broji čak do 70 endemskih vrsta među kojima su rosulja (Drosera rotundifolia), pegava lincura (Gentiana punctata) i Pančićeva žablja trava (Senecio pancicci), kao i 344 vrsta mahovina. Prisutno je 136 vrsta leptira, 26 vrsta riba, 18 vrsta gmizavaca i vodozemaca, 203 vrta ptica i oko 60 vrsta sisara.
Oblast Kučaj-Beljanica, kao i Stara planina, je dugi niz godina spadao u red parkova prirode. Zajedno sa Starom planinom spada u neke od najlepših predela istočne Srbije. Pored biološke raznovrsnosti, ono što ističe oblast Kučaj-Beljanica jesu izuzetne geomorfološke karakteristike. Od velikog značaja je unikatna hidrološka mreža i kvalitet voda ovog područja. Park prirode „Kučaj-Beljanica” se takođe nalazi na Emerald listi. Od velikog broja biljnih vrsta koje čine močvarnu i livadsku vegetaciju na ovom prostoru, preko 20 vrsta se nalazi pod najvišim stepenom zaštite. Od endemskih vrta ovog područja ističe se Kosovski božur (Paeonia decora), dok bitno mesto zauzimaju brojne vrste bigrenih mahovina na vodopadima. Oblast Kučaj-Beljanica spada u odabrana područja za dnevne leptire u Srbiji – ovde se nalazi čak 10 vrsta leptira čije je očuvanje od nacionalnog značaja.
Prostranstvo novog nacionalnog parka je stanište brojnim ugroženim vrtama ptica poput orla zmijara (Circaetus gallicus), sivog sokola (Falco peregrinus), dugorepe sove (Strix uralensis) kao i mnogih drugih. Ovo područje naseljava oko 70 vrsta sisara, što čini oko 70% ukupnog broja vrsta sisara Srbije. Od posebnog značaja na ovom području je populacija slepih miševa, koju čini preko 90% vrsta slepih miševa Srbije. Ono što je karakteristično za ovaj nacionalni park su predstavnici planinskog područja: mrki medved, vuk, ris, divlja svinja, vidra i šareni tvor.
Zbog svoje geografske izolovanosti od ostatka Srbije, ova područja su ostala prilično očuvana i netaknuta, što je brojnim vrtsama omogućilo nesmetani razvoj populacija. Ulaskom u proces najviše državne zaštite, ostavlja se mogućnost za povećanje biodiverziteta i unapređenje staništa retkih vrsta koje naseljavaju Staru planinu i oblast Kučaj-Beljanica.
Izvori:
https://www.researchgate.net/
http://www.gi.sanu.ac.rs/
http://www.doiserbia.nb.rs/
https://www.pmf.ni.ac.rs/
https://www.ekologija.gov.rs/
